alaj-čauš "Zapovjednik alkara kopljanika, zamjenjuje alkarskog vojvodu u svim poslovima oko pripreme Alke i pomaže alkarskom vojvodi
u izboru alkara. Odgovoran je za održavanje proba. Osobno rukovodi trkama za vrijeme prova i Alke. Odgovoran je za ponašanje alkara.
Dužan je provjeriti je li svaki alkar ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alki. Za vrijeme proba i Alke alajčauš može alkarima
izreći društvenu mjeru opomene te udaljiti alkare s proba do konačne vojvodine odluke. Alajčauš ima zamjenika koji mu pomaže u svim navedenim poslovima."
(iz Statuta Viteškog alkarskog društva). U svakoj trci trči posljednji, a ima i nošnju drukčiju od ostalih alkara (svečaniju, s istaknutijom crnom tkaninom ukrašenom srebrom i srebrenom srmom).
ambar 1. Drveni (najčešće), zidani kameni ili betonski oveći spremnik za žito i/ili brašno, najčešće na tavanu, jer je gore najsuši zrak, žitnica.
2. Pren. u izreci: "On ti i muvu u ambaru drži." - "Škrt je, škrtac."
Pr. dvostruka rera:
Ajme ti je kućnoj stopanjici
Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.
arambaša [ arambaša ] 1. "Zapovjednik čete alkarskih momaka. Pomaže alkarskom vojvodi u izboru momaka. Odgovoran je za održavanje proba, za nastup u povorci
i za ponašanje momaka. Dužan je provjeriti je li svaki momak ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alki. Za vrijeme proba i Alke arambaša
može momcima izreći društvenu mjeru opomene. Arambaša ima zamjenika koji mu pomaže u obavljanju dužnosti." (statut Viteškog alkarskog društva). 2.
U Cetinskoj krajini i Bosni, u mletačko doba: a) glavar u selu; b) vođa pandura; c) vođa hajduka. 3. Jedan komad najpoznatijeg tradicionalnog sinjskog jela, arambaš a.
arar 1. Tkana vreća od tvrde i oštre dlake, redovito kozje, za prijenos i/ili prijevoz robe, prvenstveno žita. Kroz sam vrh bilo je provučeno uže kojim se ~ vezao.
2. Pren. u izreci: "Miran ki uže u araru!" - najčešće ima ironično značnenje (kada se misli na otpušteno uže koje stalno prolazi rupama kojima je svezano za arar): divlji, vrckast,
živ, živahan, i sl., ali nekada može značiti i doslovno (kada se misli na uže svezano tako da učvršćuje arar): "Jako miran, kao privezan!"; "Ne smije mrdnuti!" (od straha).
Pr. rera:
Moj se lola za dernek prisvlači,
Arar svlači a mutap oblači.
arkać Pravoslavac (pogrdno), pripadnik pravoslavne vjeroispovijesti, rišćanin.
Pr. a) izrjeka: "Oteglo se ki arkaćka korizma."
b) rera:
Traveža mi od šotane kraća,
Mila majko, neću za Arkaća.
ašikovanje Silo na kojem se ašikuje (v. ašikovati), tj. udvara curi, upoznaje njena obitelj i sl.
ašikovati 1. Dolaziti u kuću djevojke na silo. U Cetinskom kraju, ukratko, običaj je bio sljedeći: redovito je momak, nakon što mu se neka djevojka (cura) svidjela, najčešće u dogovoru s njom,
ali moguće i bez njenog znanja, s prijateljem (kolegom) ili s dvoje ili troje njih dolazio u njenu kuću. Pri ulasku, svakako je onaj komu se djevojka sviđa (koji ju je begena) morao ući zadnji (tako da se odmah znalo tko je tko),
i pri ulasku se najprije traži douštenje gazde (djeda ili oca djevojke) za ulazak te ga se pozdravlja. Momke se ništa ne nudi jesti ni piti (kako ne bi ispalo da ih se podmićivalo za djevojku), osim ako na stolu ne zateku jelo ili piće,
kada se pak ne sklanja, te nakon razgovora s ukućanima jedan od kolega upita da mu cura (koja se momku sviđa) donese vode. Cura izlazi, grabi vodu iz sića ili iz bunara, i donosi. Onaj koji je upitao (ne momak kojemu se sviđa cura!),
pije vode, a djevojka izlazi natrag gdje je ugrabila vodu, te momak kojemu se sviđa izlazi za njom; redovito to biva na kućnom pragu. Dok momak i cura vani pričaju sami, unutra njegovi prijatelji pričaju s ukućanima o najopćenitijim stvarima,
tako da oni pokušaju između redaka doznati što više o obitelji cure, a njeni ukućani što više o obitelji momka i imanju (stanju) njegove obitelji. Pri odlasku momci najčešće kroz selo reraju rere koje se izravno mogu povezati s obitelji cure kod koje su bili.
Na ašikovanje se najviše išlo subotom. 2. Hodati s nekim, bizi u vezi, ljubovati. 3. Biti zaljubljen općenito, udvarati se djevojci, vrtjeti se oko djevojke.
ba-ma Izraz negodovanja što se netko previše oslobodio. Pr. "Uvatio si ti ba-ma!" - "Osokolio si se, radiš po svome!" ili "U široke si se gaće ti obuka!"
babine 1. Prvi posjet rodilji i novorođenčetu nakon poroda uz prigodne darove. 2. Darovi za rodilju i novorođenče pri prvom posjetu nakon poroda. 3. Samo vrijeme od nekoliko tjedana (6) nakon poroda koje rodilja provodi u postelji oporavljajući se od rađanja.
badilj Oštra pomalo šiljata lopata kojom se kopalo.
bagulina Drveni štap za pomoć pri hodanju (starijoj čeljadi), na vrhu polukružno savijen. Nekada ju se naziva i štula, što v.
bakra Zemljana okrugla posuda u kojoj se, redovitno na kominu, kuhalo (varilo) jelo ili mlijeko, a najčešće se uz nju veže pura i kiseli kupus.
Osobito poznato po ~ma (kao i ostalim lončarskim proizvodima) bilo je selo Potravlje, o čemu pjeva i rera:
U Potravlju dućan do dućana,
Na svakome bakra nacrtana.
(druga je verzija: "peka nacrtana").
bakrač Posuda za kuhanje nad otvorenom vatrom, tj. nad ognjištem. U sjevernijem je dijelu Cetinske krajine bakrač isto što i bakra,
dok u južnijem dijelu bakrač označava veću posudu (od bakre) za istu namjenu.
balatura 1. Ulaz s ulice ili dvorišta u prvi kat kuće, ravna kvadratna površina koja spaja stepenice položene uz kuću jednom stranom i ulazna vrata drugom; trijem.
Nerijetko je ujedno i gornja ploča bunara s vijencem u jednom kutu. 2. Terasa, balkon općenito.
bambužina Vrsta konca za pletenje. Naziv se vjerojatno odnosio na sintetički konac.
banak 1. Kuhinjski stol na kojem se sprema jelo i/ili drži hrana, izrađen od teškog drveta poput hrasta ili klena. 2. Dugački drveni stol u dućanu, za kojim s unutarnje strane stoji trgovac, a s vanjske kupac.
batali ti 1. Upropastiti, potrošiti, iskoristiti nešto što se inače ne bi iskoristilo u cilju izvršavanja neke radnje koja je važnija od objekta kojeg se
~. Npr. "~o san oni lipi jasen za držalo." 2. Napustiti, ostaviti nedovršenim neki posao. 3. Uništiti neko oruđe ili spravu isključivo lošim ili neznalačkim rukovanjem.
Npr. "~o si mi kosu, je li?"
baul 1. Drvena škrinja s poklopcem u kojoj se čuvaju vrijedne stvari, npr. vezena posteljina i/ili nošnja. 2. Škrinja za robu, općenito.
3. Drveni snaduk u kojem se nose stvari na rađu. 4. Kuver u kojem se nose stvari kad se ide u vojsku.
bedevija 1. Jaki, veliki konj ili kobila za tegliti. 2. Stara, islužena kobila, koja ništa više ne doprinosi. 3. Pren. a) visoka, široka i jaka žena,
često muškobanjasta; npr. (o ženi) "Uti majke, kolika je ono bedevija!"; b) lijena žena, koja ništa ne radi; npr. "Vidi one dvi bedevije, po cili dan piju kavu."
begenati 1. O momku ili djevojci svidjeti se, zapeti za oko. Begena san nikidan jednu na derneku, da je vidiš! 2. Pohvaliti, iznijeti ili imati dobro mišljenje. Pr. Svit svašta o njoj govori, a Mara je uvik begena.
3. Odobriti (odobravati), složiti se, dati suglasnost; najčešće s dativom. Pr. Begenala mu je šta je nako reka Ćipi.
betevi 1. Svakako, da kako; naravno; zaista; uistinu; zasigurno. 2. Izričaj općeg slaganja s nečijom izjavom, redovito s oblicima glavng glagola te izjave, npr. "Ma nu šta oni konj ima vel'ku grivu!? - ~ ima".
bevanda Čaša ili bukara vina pomiješanoga s određenom količinom vode. Ukoliko je ~ "dva u tri", miješaju se dvije trećine vina s trećinom vode, dok ~ "po a po" podrazumijeva polovinu vina i polovinu vode.
britvulin v. brtulin.
brondzin [ brondzin ] v. bronzin.
brondzvin [ brondzvin ] v. bronzin.
bronzin [ bronzin ] Brončana posuda (lonac, kotlić) za kuhanje hrane nad otvorenom vatrom; ako je iznad komina, ima dršku kojom se objesi o komaštre. Danas nije nužno od bronce, nego i od kovanog ili lijevanog željeza koje je iznutra pokositreno (kalaisano). Pr. izrjeka Valjalo bi štogoć i u bronzin metit.
buganac Oteklina na tijelu - obično na nogama - prouzrokovana pothlađivanjem.
bukara Posuda zapremine oko 0,75 l (danas se rade ~ zapremine od 1/2 l, 1 l i 2 l) koja se koristi za pijenje vina ili bevande (smatra se neprimjerenim piti bilo što drugo iz nje), izrađena od smrikova drveta.
Sl.: Bukara odozgo i u profilu.
burilo [ burilo ] 1. Plosnata drvena zatvorena posuda (omanja bačvica) za nositi vodu. 2. Mjerna jedinica za obujam, količina tekućine koja stane u burilo (1.).
cukarin Jedan komad šećera u kocki.
--------------------------------------------------------------------------------
čivare Naprava za prijenos tereta (kamena, gnjoja, vreća...) koja se sastoji od dva uzdužna drveta i nekoliko poprečnih, izrađena najčešće od čvrstoga drveta poput javora ili hrasta.
damižana Veća opletena staklena boca s pletenom ručkom za nošenje i držanje tekućine (prvenstveno vina i/ili rakije), zapremine redovito od 3 do 10 l, najčešće su od 5 l.
devetak Ovan ili jarac od devet godina. Stari je običaj da ujak netijaku kad se ženi poklanja ovna devetaka, što je bio cijenjen dar jer ga je bilo rijetkost naći.
dinja Lubenica. Iznimno u Cetinskoj krajini, "dinja" je naziv za lubenicu, dok se dinja u standardnom jeziku u Cetinskoj krajini naziva "mun" ili "mlun".
--------------------------------------------------------------------------------
divenica Krvavica, kulinarski specijalitet koji se dobije punjenjem smjese pure, svinjeće krvi, svinjećeg loja i začina u svinjska crijeva, koja se potom bare i stavljaju na sušenje u sušaru, da bi se tek osušene kuhale, najčešće s grahom, s kukuruzom u zrnu i s ječmom u zrnu. Ponekad se koristi naziv kulenica (ne u smislu izvedenice od slavonskog kulena).
dokon 1. Onaj koji nije zauzet, nema posla, besposlen, slobodan u smislu imanja vremena; npr. "Jesi li dokon pomoć mi sutra?" 2. Onaj koji ima previše vremena; npr. "A za ludosti si uvik dokon, je li?" 3. Onaj komu je dosadno; npr. izreka "Dokon pop i jariće krsti". 4. Raspoložen za određenu radnju; npr. "Ma pusti me sad s tin, nisan dokon".
domijana v. damižana.
dota 1. Miraz, prćija, imovina koju djevojka pri udaji donosi u brak od roditelja kao svoj doprinos obitelji. Obično se ~ dotrvala četvrtkom, a svatovi bi bili nedjeljom; iako su u novije vrijeme svatovi pomaknuti najčešće na subotu, ostao je običaj da ~ dolazi četvrtkom. 2. Pren. "Ne bi tebe namirila ni dota svete Ane!" - "Nezasitan si"; "Sav novac svijeta ne bi dostajao za tvoje prohtjeve."
dotarica 1. Djevojka koja sa sobom donosi veliku dotu (što v.), djevojka s dobrim mirazom, čiji otac ima veliki posjed, pri čemu se često misli na zemljišni posjed. 2. Djevojka jedinica u oca koji ima stanovit imetak.
drljača Brana, oruđe za usitnjavanje, rahljenje i poravnavanje gornjeg sloja oranice nakon oranja, koje se satoji od osnove na koju su učvršćeni klinovi dugi oko 15 cm i isto tako razmaknuti. Vuče ga konj (u starija vremena) ili traktor kao priključak (danas). Nekoć je bila od (drinova) drveta, dok je danas prvenstveno od čelika.
dumijana v. damižana.
dura [ dura ] 1. Uzvik za smirivanje pobješnjela blaga, ponajprije konja. 2. Preneseno. Podrugljivi uzvik kad se netko ljuti bezveze ili samo iz inata, npr. kad se dijete zainate i udari u plač, onda mu onaj tko ga je "naljutio", ako se želi narugati, uzvikne: dura! podrugljivim i glasnim tonom.
durati 1. Izdržavati, trpiti, podnositi. Pr. Kad sila navali, ni car ne more durat. 2. Suzdržavati se. Pr. Uvik duraj, uvik ćuti, ma ko će više mučat!? 3. Trajati (najčešće o potrošnim stvarima). Pr. Dobro su mi durali oni postoli, bome.
dviza dvizica, što v.
dvizac Jarac ili ovan od dvije godine.
dvizica Ovca ili koza od dvije godine; često se naglasi tako što se skupa izgovara "dvizica ovca", ili "dvizica koza". U stara je vremena popu (bilo u sklopu redovine ili ne) davao ovcu dvizicu ona tko bi imao dvadesetak ovaca.
džaba 1. Besplatno, mukte; badava. 2. Uzalud, uzaludno, beskorisno; npr. "~ ti to meni pričaš!" 3. Jeftino, gotovo besplatno.
čatrnja 1. Natkrita jama za skupljanje kišnice. Najčešće je sćemerena i napravljena među škrapama na zgodnu mjestu za skupljanje vode (npr. u blizini veće plohe od kamena). 2. Bilo kakvo spremište pitke vode, npr. ozidano u blizini kuće ili u polju za vađenje podzemne vode, bunar, zdenac.
čepat' [ čépat' ] 1. Namjerno stajati na nečijem dijelu tijela, npr. na prstima. 2. Stajati na nekomu/nečemu ili staviti nešto na nekoga/nešto s namjerom da ga se pritisne. 3. Stiskati.
čepina kurelja, što v.
čeprkati 1. Kopkati, grebati (o zemlji); često o kokošima, npr. Nu šta mi ova kokoš iščeprka, njava je neodnio! 2. Pomalo raditi neki posao, raditi više za zabavu nego zbog sile. Pr. Joko, oće li rađa? - A evo, čepkran zero. 3. pren. Tražiti, istraživati, pretraživati, kopati po dokumentima. Pr. Nemoj der ti čeprkat di ne triba, znaš!
čerma v. jačerma
češagija Metalna četka za timarenje i češanje konja ili goveda.
čoban 1. Pastir, čovjek koji čuva stoku (najčešće ovce ili koze) na ispaši.
Pr. rere:
Čudila se ovca i šilježe
Kako čoban čobanicu žeže.
2. pren. Čovjek neuglađena ponašanja, sirov čovjek, seljačina.
čobanluk Čobanovanje, čuvanje blaga i svi doživljaji povezani s tim. Pr. "Ja san ti nju u čobanluku omirio."
čobanovati Čuvati blago. Pr. kad se netko mlađi neodgojeno ponaša prema starijemu: "Čuješ, mali, nemoj ti meni tako, nisamo mi čobanovali zajedno."
čoja 1. Čoha, sukno bolje vrste, finije, od njega su izrađeni mnogi dijelovi alkarske odore. 2. (Čoja) Pokusna igra uoči Alke, generalna proba, natjecanje za čoju kao nagradu. 3. Znak pobjede na Čoji.
fjaka Stanje melankolije, uspavanosti, dosade, lošeg osjećaja pri kojem se ništa ne da raditi, usporenosti, klonulosti i sl. Pr. "Ajme šta me uvatila nika fjaka..."
garbun Ugljen, najčešće onaj u rađenim komadima za ložiti, tj. kao ogrjev.
gargašati Obrađivati vunu gargašama, što v.
gargaše Plošni češalj za češljanje, raščešljavanje, razvlačenje i čišćenje sirove vune (gargašanje), redovito dolazi u kompletu od dva komada. Sastoje se od dvije kvadratične daske s ručkom, na kojima su učvršćene guste zavinute čelične igle.
Pr. rera:
Grlo moje rže ki gargaša
Sinoć mi ga saparila kaša.
gasta 1. Novac. 2. (množ. gaste) Više novca.
Pr. a) "U, to su ti velke gaste." - To skupo stoji. b) "Ma ne mogu sad, nisan od neki' gazeta." - Nemam novca. c) izrjeka "Na isto ti dođe, il' med il' gaste medene."
gemišt Otprilike čaša vina (najčešće bijeloga) pomiješanog s gaziranom mineralnom vodom (do prije desetak godina to je redovito bila "Radenska"). Posebno je poznat ~ "dva u tri", što usp. s bevandom.
graba 1. Jama. 2. Jarak, najčešće pokraj glavnog seoskog puta, koji često služi kao zamjena za kanalizaciju. 3. Pošto su pijanci često upadali u ~e, od ~e je postala riječ nagrabusiti - nadrljati, nastradati.
gradelavati 1. Pripremati (peći) što na gradelama, baciti na gradele. 2. Okupljati se povodom zajedničkog spremanja mesa na gradelama, družiti se uz gradele.
gradele [ gradele ] Metalna (čelična ili željezna) rešetka na četiri noge na kojoj se peče meso i/ili riba tako da se stavi iznad žere, roštilj.
Pr. "Iđemo peć pastrvu na gradele."; "Aj baci der malo pečen'ce i pancete na gradele!"; "Iđemo kod njega na gradele!".
gumaši Relativno novija (tj. novija od opanaka) obuća na kopčanje, izrađena od štavljene crne kože (uvezane u tri trake preko noge) s potplatom (đonom) od debele crne (najčešće automobilske) gume. Osobito poznati ~ bili su tzv. vrlički gumaši.
guvno [ gúvno ] 1. Popločani (u novije vrijeme betonirani) prostor najčešće okruglog oblika sa stožinom u sredini, služi za vršidbu ili mlaćenje i sušenje žita. Često ga u narodnoj mitologiji smatraju sastajalištem vila, vještica i sličnih mitoloških bića, a najpoznatije takvo vjerovanje je da će doći vještice ako im se na pokladni utorak donesu uštipci na guvno.
2. toponim Jakino Guvno - sjeverni dio Sinja, ulaz u Sinj sa sjeverne strane.
Sl.: guvno na kraju sela.
ilike Sitniji duguljasti srebreni ili mjedeni ukrasi poredani u nekoliko (do desetak) uzdužnih redova na muškoj jačermi, između dva kraja na prednjem, prsnom dijelu; s jedne su im strane toke, a s druge koluti (ako ih ima). Kao i toke, i ~ su ostatak negdašnjeg oklopa.
Irud 1. Herod 1. Veliki, židovski kralj (kralj Judeje) od 37. do 4. g. pr. Kr. Prema Matejevu evanđelju, za njegova kraljevanja se rodio Isus, dok Luka rođenje Isusovo stavlja u vrijeme 1. popisa rimskih provincija Sirije i Judeje, koji je bio 6. g. pr. Kr., dakle opet u vrijeme njegova kraljevanja.
2. Herod Antipa, tetrarh Galileje i Pereje od 4. g. pr. Kr. do 39. g. po Kr., koji je Isusa osudio i dao mučiti i razapeti, te je naredio odrubljivanje glave sv. Ivana Krstitelja. Njegova žena Herodijada u Cetinskom se kraju naziva Irudica, što v.
Pr. psovke Ir'da ti! i Krvi ti Irudove!
Irudica Žena Heroda Antipe, židovskog tetrarha koji je po njezinu nalogu dao odrubiti glavu sv. Ivanu Krstitelju, jer mu je prigovarao što je oženio nećakinju i ženu svoga (živa!) brata. Stoga je postala utjelovljenje odosno personifikacija zla, osoba za koju se vjerovalo da donosi zlo i nevolju. Kad bi se bližila nepogoda - prvenstveno vremenska - vjerovalo se da je to jedno utjelovljenje Irudice, pa bi narod iznio raspela i molio
Biži, biži, Irudica,
Majka ti je poganica,
Od Boga prokleta/sapeta,
Od svetog Ivana raspeta.
U slučaju nailaska velike krupe, oglasila bi se crkvena zvona za koja se vjerovalo da mogu razbiti niže oblake i tako oslabiti krupu, u analogiji s drugim vjerovanjem, da sv. Ilija gromovnik stalno proganja Irudicu (dakle, krupu) gađajući je gromovima (zvonjavom zvona).
iščaprkati iščeprkati, što v.
iščeprkati 1. Iskopkati kopkajući, čeprkajući (o zemlji), osloboditi od zemlje čeprkanjem; često o kokošima, npr. Nu šta mi ova kokoš iščeprka, njava je neodnio! 3. pren. Naći, iznaći nešto što je teško naći, iskopati odnikud. Pr. 'Ko zna šta su mu iščeprkali kad su mu volko dosudili!?
izvicijati 1. (prijelazno) Sjetiti se kreativna, šaljiva rješenja, dosjetiti se smicalice i sl. 2. (neprijelazno, o namjeri ili činu) neuspjeti, otići u krivom smijeru u šaljivom smislu (ako ozbiljna stvar neželjeno preraste u šalu, onda "se izvicijala").
jačerma Svečani kratki muški prsluk bez rukava, izrađen od kupljene plave ili crvene čohe (čoje), obrubljen i ukrašen zlatolikim vezom od srme i srebrnim tokama. Zbog cijene svih navedenih detalja, i ovaj je opis dosta relativan: naime, siromašniji su redovito izrađivali ~e od plave čohe, dok su bogatiji od crvene (koja je, dakle, bila skuplja); siromašniji nisu imali toke nego samo vez od srme ili eventualno toke samo s jedne strane, dok su ~e bogatijih osim toka obilovale s još nekim ukrasima (ploče, ilike, puce, koluti). Nosi se kao gornji dio nošnje, preko krožeta, a budući da je najsvečaniji dio narodne nošnje, ne nosi se u svim prilikama, dok je u onim svečanijim gotovo obavezna.
jaketa Jakna, srednje debeli gornji dio muške odjeće dugih rukava za sva godišnja doba, koji se nosi preko košulje ili džempera i seže do struka ili malo niže.
ječmak Gnojna upala na očnom kapku ili u blizini oka. Kažu da nastane ako nisi ugodio zbabnoj (trudnoj) ženi. Npr. "Koja ti je to natrala ječmak?"
ječmenac v. ječmak.
jenga jengija, što v.
jengija Mladenkina pratilja u svatovima, djeveruša. Nosi narodnu nošnju, ali posebno ukrašenu, da se razlikuje od svih svatova; tako udate žene koje su jengije nose šudar, a cure nose krunu.
kaiš Remen, traka od štavljene kože za razne namjene. Posebna i najbolja vrsta opanaka su opanci na ~, tj. opanci koji se ne vežu žnirancima nego imaju mali remen za kopčanje. O tome pjeva i rera:
Lipe li su mlade Brnažanke,
Koje nose kaiš na opanke.
(namjerna inverzija smisla).
kalaisati 1. Presvlačiti neki metal (posudu) kositrom. Sve je bakrene posude trebalo kalaisati jer inače izlučuju otrovne spojeve. Tako se npr. kotao od rakije svake godine treba kalaisati. 2. Krpiti rupe na metalnim posudama pomoću kositra.
Pr. starinska psovka "Sunce ti kalaisano!"
--------------------------------------------------------------------------------
kalajis v. kalais.
kalajisati v. kalaisati.
kaldrma [ k?ldrma ] 1. Dio popločan kamenim pločama, pločnik od kamenih ploča.
2. (Šire značenje) teren nasut kamenjem i izravnat kao podloga za betoniranje.
kamiš|a 1. Cijev koja spaja nausnicu i glavu lule, zavinuta u obliku slova "S". Najpoznatije po proizvodnji ~a bilo je selo Zelovo, o čemu pjevaju rere:
Mala moja sa Zelova biše,
Ovce čuva i mota kamiše.
Mala moja na Zelovu živi,
Ovce čuva i kamiše krivi.
2. Pren. ljubit' (se) kroz ~u lažno voljeti, pokazivati ljubav i naklonost, a zapravo mrziti i željeti zlo.
kandelir Svijećnjak, stalak za jednu ili više svijeća, osobito se misli na crkvene svijeće odnosno svijećnjak.
--------------------------------------------------------------------------------
kančelo v. kančilo.
kančilo Namotaj vunenog konca za pređu.
Sl.: tri kančila spremna za pređu.
Sl.: tronožac i kančilo.
kanol Drveni predmet koji se koristi prilokom pletenja čerapa, tj. svega što se plete s četiri igle. Na vrhu je imalo rupicu u koju se ubode jedna igla, a drugi kraj žene zabodu za pas suknje ili traverše.
kanoćal Dalekozor, dvogled.
kantinela 1. Drvena jelova tanka letva, debela 1,5 do 3 cm, široka 4 do 6 cm. 2. Posebno, letva tih osobina, koja na krovu spaja grede i drži crijep.
kantun 1. Kut, ugao. 2. Pren. "kantun kruva" - krajnji dio kruha, sam kraj štruce kruha. 3. Četvrt.
kapac 1. Možda, moguće, može biti da. Pr. Mogi li ja s vami zapivat'? - Ajde, kapac tendiš kad pitaš. 2. Očito, zasigurno, očigledno, jasno. Pr. a) Undak ćete vi za koji dan opet svratit'? - Je, dide, kapac oćemo, silno nam je stanje kosit. b) Dobar je ovi sir, a? - Kapac. 3. Sposoban, u stanju, kadar. Pr. Mudar ti je on, kapac je i Salamuna privarit.
kapula Crveni luk (bot. Allium caepa L.).
Pr. zagonetka: "Sidi vila na moru, kosa jon na dvoru." (kapula)
kar Zaprežna kola za konje s četiri kotača, u stara vremena drvena s metalnim obrubom, a u novije vrijeme metalna sa zračnicom i gumom. Redovito je imao četiri čvrsta stupa za moguću potrebu prijevoza sijena ili slame i sl. Kočio se krikom, a na velikim uzbrdicama mačkom, što v.
karciola Drveno, metalno ili (danas) plastično kuhinjsko pomagalo kojim se zahvaća, vadi, dijeli i meće čorbasto ili žitko jelo. Sastoji se od drške i posude oblika polukugle.
kariola Kolica za prijevoz manjeg obujma tereta, s jednim kotačem naprijed po sredini i s dvije ručke za guranje. Prvenstveno se misli na noviju, odnosno metalnu napravu, dok se drvena i starija bliskoznačnica naziva kolica ili tralje, što v.
Sl.: Kariola, korištena i nova.
kašetin Klizni pretinac u stolu, ladica, škafetin.
--------------------------------------------------------------------------------
kašika [ kašika ] v. kaška.
kaška [ kaška ] 1. Žlica. Pr. izreka "Nije taj teže od kaške diga" - lijenčina je, ništa ne radi. 2. Dio stroja (najčešće lopatica turbine, npr. na vodenoj mlinici) koji hvata tekućinu u svrhu kružnog pokretanja.
kazan Oveći kotao za kuhanje većih količina hrane, topljenje masti i sl., najčešće se podrazumjeva nad otvorenom vatrom (osim u slučaju kad se govori o kazanu od kotla za peći rakiju). Poznati su kazani domaće izrade, koji se dobiju prepolavljanjem limene aluminijske bačve.
kible Vrsta tralja, drvena naprava za prijenos tereta s dva paralelna držala među koja je umetnut pravokutni drveni koš kojemu je jedna strana otvorena tako da se teret može zgodno iskrenuti na bok. Prenosi se isključivo u dvoje, tako da jedan čovjek uhvati sprijeda a drugi otraga, ušavši između držala.
kiselina Kiselo mlijeko; dobiva se tako da se malo (čaša) kiseline (što se naziva kvas, prema krušnom kvasu) ulije u posudu s mlijekom koje se želi ukiseliti, tj. pretvoriti u kiselo mlijeko.
klapalica Igračka u obliku malih kolica s dugim držalom koja na kolima imaju spojena "krila" tako da vožnjom klapaju odnosno mašu. Najčešće bi se djeci kupovala na dernecima. Drugi je naziv tica.
klašnje 1. Biljac, sukanac (v.), debeli pokrivač otkan od ovčije vune. Ima tri pole - tri komada koja su spojena i obrubljena. 2. Jedna pola (jedan smotak) za izradu sukanca tj. klašanja u prethodnom smislu, kao cijelog pokrivača. 3. Čarape do koljena. 4. Općenit naziv za komad debele i greze suknene tkanine, npr. komad koji se stavlja na magare ispod samara, komad za klupu na kojoj se sjedi i sl. Pr. poslovica "Magaretu klašnje, magaretu lašnje." (Kad magaretu stavimo klašnje ispod samara, odmah mu je lakše.)
klepati 1. Laganim ali čestim udarcima čekićem (klepcon) izravnavati i dotjerivati oštricu ručne kose. Najčešće su ti udarci ritmički povezani, tako da se može čuti u selu kad netko ~ kosu. Nekada se kaže kako se i mlinski kamen ~ 2. svrš. s~ti Sastaviti ili napraviti nešto na brzinu, relativno loše ili bez dovoljno materijala, da jedva služi svojoj namjeni.
klipina kurelja, što v.
kočić Praljak, manji drveni zašiljeni klin, najčešće u obliku slova "L" ili "T", koji služi za pravljenje rupa u zemlji u koje se stavljaju sadnice povrća pri sađenju.
kolut 1. Bilo koji šuplji simetrični predmet koji ima kružni oblik. 2. Pecivo u obliku kružnog vijenca širine od oko 5 cm i promjera od 20 cm do 30 cm, pravljeno od bijelog brašna i potom sušeno. Redovito se nosilo i/ili držalo nanizano na konpcu, a poznati običaj na selu je bio da se ~i daruju djeci za pričest, kada bi ih djeca nerijetko objesila oko vrata da se pohvale. 3. Dio metalnog ukrasa muške narodne nošnje, odnosno jačerme, (srebrni) metalni krug promjera otprilike 8 cm do 12 cm, koji visi uz vanjski rub prsnog dijela jačerme tako da omeđuje ilike. ~i dolaze u nizovima, jedan ispod drugoga, redovito sa svake strane po tri, tako da se djelomično preklapaju, a učvršćeni su ukrasnim pucama. Neobavezni su dio nošnje, kao i većina metalnih ukrasa (tj. bogatiji su ih imali, a siromašniji ne).
komaštre Lanac koji stalno visi iznad ognjišta i služi za vješanje bakre ili bronzina prilikom kuhanja ili peke prilikom zagrijavanja za pečenje.
konak 1. Noćenje negdje izvan svoje kuće, npr. "Iđen u babe na konak." ili "Primila san je na konak.", ali "Osta' je kod mene na konak." (dakle, kad bismo očekivali instrumental "na konaku", iznimno dolazi ili može doći akuzativ "na konak"). 2. Prenoćište, mjesto za noćenje, npr. "Bile su već sitne ure, ali srićon san naletio na konak.". 3. Pren. "Pričati Markove konake" - a) pripovijedati (ili raditi što drugo) na dugo i na široko, tako da postane dosadno; b) izmišljati, pričati nemoguće i izmišljene događaje, pričati lovačke priče.
konistra Pletena drvena (od pruća, najčešće vrbova) četvrtana košara za robu. Posebno se ističe pri donošenju dote kad se cura udaje i kad majke idu na babine kćerima (uglavnom u nju stave namirnice i druge darove za dijete).
krakun Zasun na vratima od kovanog željeza u obliku slova "L", koji vodoravnim pokretanjem zatvara odnosno otvara vrata.
Pr. rera:
Ja na silo, mala krakun tura,
Misli ona da ja neman cura.
kramp v. mašklin. Ovaj oblik dosta se više upotrebljava u sjevernijim naseljima Cetinske krajine.
kredencija Kuhinjski ormar za posuđe i kuhinjski pribor, komoda. Ukoliko je ostakljena, ~ se naziva vitrina.
krik 1. Vanjski dio sustava za kočenje na karu, čijom se vrtnjom (krikanjem) koči kar. Nalazi se redovito s prednje strane kara, s desne strane ispod sjedala. 2. Pren. U raznim izražajima označava previše nečega ili prepuno ljudi; npr. "Ima i' pun kar i jedan na ~u" (ima ih jako puno); "Ma ne more više stat... jedino ako 'š na ~ stavit!" (zaista ne može više stati).
krikati 1. Vrtiti krik kako bi se zakočio kar. 2. Obavljati radnju koja se sastoji od vrtnje određenog dijela neke naprave.
krošnja Naprava za prijenos sijena ili slame na leđima. Negdje je bila ispeletna od pruća, a negdje se sastojala od nekoliko uzdušnih debelih prutova razmaknutih oko 20 cm koji su se u dnu svi lomili i skupljali u zajedničku osnovu. Najčešće je imala malo spljošten do pravokutan oblik.
krožet Kratki muški prsluk u narodnoj nošnji, izrađen od smeđeg platna (ili od dvije vrste smeđeg platna) i ukrašen na razne načine, koji se nosi iznad košulje, a ispod jačerme, i to najčešće samo u svečanijim prigodama, a ne inače. U slabinama je malo zategnut malim tanjim kaišem od istog materijala. Duž prednje strane ima dva niza rijetkih dugmadi, od kojih se, kad se zakopča, vidi samo jedan, te na lijevoj strani prsa mali ukrašeni džep, a ukrašeni su i spojevi duž boka te krajevi. Neki ~i, osobito vrlički, imaju još neke dodatne ukrase, bilo tkaninske, bilo metalne (srebrne). Nekad se za jačermu kaže i krožet.
krto Košara ispletena od šiblja (vrbe) koja se najčešće koristila pri berbi grožđa i ostalog voća.
kudilja [ kudilja] 1. Zašiljeni štap, ponekad lijepo izrezbaren, s rubnikom na koji bi se nabila vuna iz koje se prela pređa; potrebno okretanje tada se vrši izravno rukom. Ovako se vuna prela pri čuvanju ovaca i/ili krava ili pri prelu; više u sjevernijim krajevima Cetinske krajine. 2. Drvena sprava na koju se stavljala ovčija vuna iz koje se prela pređa (u južnijim krajevima Cetinske krajine i Bosni), a pokretala se nožnom polugom.
Pr. rugalica:
Oj nevisto lina,
Kudilja ti drima,
Diver kuću pomejo,
U za' čas te dovejo.
3. Količina vune koja se natakne u jednom mahu na kudilju (1.) za presti, zavijača. Pr. Juče san isprela dvi kudilje vune.
kuntarisati (se) 1. (povratno) Riješiti se, osloboditi se čega negativnog, lekuperati se, izbaviti se iz nečega. 2. Maknuti koga ili što iz stanja koje je gore za subjekt u stanje koje mu je povoljnije, udaljiti od sebe objekt koji smeta.
Pr. a) "Tribalo bi se kuntarisat luga iz špakera! - Jesan, jesan, kuntarisa san ga sinoć."; b) "Ajme šta je naporan, jedva san ga se kuntarisa!"; c) "Tribalo bi strica otrat u grad. Evo, sad ću ga kuntarisat."
kurdelica 1. Dugi uski komad rezane i uvijene tkanine ili pletenog sukna koji služi za vezanje (vreća, šotane, traveže) ili za ukras; konopčić, konpac.
Pr. rera:
Mala moja, kad pođeš u brdo,
Veži gaće kurdelicon tvrdo!
kurelja Unutrašnji dio, osnova klipa kukuruza, na kojem raste zrnje, a koji ostane nakon što se oruni zrno. Često se koristi za piriti vatru. Drugi nazivi su: ćapalica, kureljica, kureljina, paćera, turina, sturina, stura, paćalica, klipina, paćura, čepina, okomina... što v.
Zanimljivost: gotovo svako selo, a nekad i zaselak u Cetinskom kraju ima svoj naziv, zato je ovako puno sinonima, a vjerojatno svi nisu ni obuhvaćeni.
kutlača Velika drvena žlica za miješanje tekuće i/ili žitke hrane pri kuhanju u bakri, bronzinu, kazanu i sl., varnjača.
kutljača v. kutlača.
kužina [ kužina ] 1. Kuhinja. Pr. Di je baba? - Eno je u kužini. 2. pren. Stil ili ukus kuhanja, kuharsko umijeće; hrana spremljena po određenom umijeću kuhanja. Pr. a) Nema ditetu do materine kužine. b) Uvik se moj Pipe pojmi na materinoj kužini. (fraza na kužini).
librić Malena knjižica, najčešće molitvenik.
Pr. "Mala, daj der librić, iđe se molit krunica."
ligante Elasični predmet koji drži bičve kod žena.
lipo [ lipo ] v. lipon.
lipon [ lipon ] 1. Uzvik čuđenja velikoj, neočekivanoj udaljenosti nečega/nekoga. Pr. Di ti je sin Iko? - Oša još lani u Straliju. - Lipon u Straliju?! 2. Čestica za pojačavanje značenja daljine. Pr. Nolki starac, a more otić lipon u po strane!
lisa Drvena vrata na vrtu, torini ili dvorištu za kokoši ili svinje.
lopar [ lopar ] Drvena okruglasta lopata s dugim drškom kojom se stavlja, okreće i vadi kruh ili pogača iz krušne peći ili s ognjišta.
Pr. izreka: "Daska je daska, ma lopar je obaško." - "Brkaš, miješaš lončiće, ne razdvajaš stvari kako treba."
lopovluk 1. Čin, postupak krađe. 2. Sveukupnost događaja i vremena povezanih s nekom većom krađom.
Pr. "Ko će stat na kraj tol'kom lopovluku?"
lotre Drvena rešetka koja ima više namjena. Npr. stavi se oko prikolice ili kara da poveća obujam, ili iznad jasala kao pridržavač sijena, da govedo može uzet koliko mu je potrebno a da ne razbaciva.
mačak Drveni ili čelični debeli štap jednim krajem učvršćen u zglob ispod zadnje osovine na karu, a drugim svezan. Svrha mu je bila sljedeća: kad se s karom dođe na dno neke oveće uzbrdice koju treba prijeći, svezani se kraj otpusti da plazi po putu zadnjim krajem; kada se pri vuči uzbrdo konji umore i stanu, onda ~ zapne o put i sprječava vraćanje kara unatrag.
mačkula Mali top, mužar, prangija koji proizvodi prasak bez hica; čitav dan Alke puca na Gradu (Sinjskoj tvrđavi); pucač mačkula ne ide u alkarskoj povorci.
manistra 1. Tjestenina. 2. Jelo kojemu je tjestenina bitni dodatak, npr. juha (od mesa), manistra na suvo (ocijeđena tjestenina prelivena umakom od mesa i mesom) i sl. Stara su još jela gra' i manistra te manistra na pljuvačku ili ćorava manistra; manistra na gužve je vrsta tjestenine za juhu koja je zapakirana u nepravilnim kružnim namotajima.
Pr. rera (rugalica):
Mala moja kupusine neće,
A manistre po tri, čet'ri teće.
mašice [ mašice ] Duge metalne kovane štipaljke za razgrtanje i hvatanje žere na ognjištu. Krakovi su od lame i položeni nauzgor, a na vrhu zakrivljeni kako bi se mogao uhvatiti jedan komad žere, najčešće za staviti u lulu ili pripaliti cigaretu.
Pr. rera
Moje male prve igračkice:
Puvaljika, ožeg i mašice.
mašiti se 1. Posegnuti za čim, uzeti sebi.
Pr. a) rera:
Mukte, mala, tvoji očenaši,
Kada te se Košućanac maši.
b) poslovica: "Da je svaki svoju pamet niz polje pušća, svak bi se opet svoje mašio."
c) izrjeka (kad dijete u neimaštini stalno zapitkuje za jesti): "Maši se za guzicu!"
d) za škrta čovjeka bi se reklo "Ne boj se, neće ti se on prvi mašit." (misli se na novčanik).
2. Posebno, uzeti hranu ili komad hrane, npr. (stidljivom gostu): "De maši se malo, nemoj mi kuće sramotit!"
3. pren. (o blagu) Oploditi ženku, skočiti na ženku. Pr. "Jel' ti krava stevena? - Ma tribala bi bit, dobro je se mašio nikidan."
maškadur Viseća polica obložena žicom (mrižom) za čuvanje pršuta.
mašklin Trnokop, oruđe koje se sastoji od drška dugog od 1 m do 1,30 m, zabodenog u sredinu težeg čeličnog dijela koji s obje strane ima oštricu za kopanje,s jedne strane spljoštenu, a s druge strane zašiljenu. Drugi naziv je kramp.
maslo [ m?slo ] 1. Mliječna masnoća koja se skuplja metenjem mlijeka, maslac. Cijenilo se kao skup proizvod, pa se jelo u malim količinama, a samo bogati su ga jeli u izobilju. Pr. a) izrjeka 'Ko ima masla, i muda maže. b) fraza Ne bi to ni pas s maslon poijo. - Ne valja, neukusno je, loše je napravljeno. 2. Masnoća koja se dobije topljenjem tako dobivene masnoće, a drži se najčešće u staklenim teglama. 3. Nešto sumnjivo dobiveno, sumnjive kvalitete, sumnjivo djelo, nečiji negativan utjecaj na ishod situacije. Pr. Njegovo ti je to maslo!
meduljica Privjesak, medaljon, obično s likom svetca i/ili svetaca, Gospe ili Isusa.
mesti [ m?sti ] Praviti od kiseline maslo posebnim pokretima pri miješanju u stapu, što v. Već se ukišeljeno mlijeko ulije u stap i pri metenju se "tuče" mećajom, drvenom drškom koja na dnu ima pričvršćen drveni disk s rupicama (za sliku v. stap), tako da se u stalnom ritmu rade pokreti gore-dolje i pritom kruži oko osi stapa. Nakon desetak minuta metenja smjesa iz stapa se izlije u neku posudu, u kojoj se onda na vrhu skupi iz kiseline izdvojeno maslo, plivajući na preostaloj tekućini - mlaćanici. Pošto se skupi maslo, mlaćanica, malo rjeđa od mlijeka, pije se ili jede s udrobljenim kruhom.
mica Muška kapa s izduženjem na prednjoj strani.
Pr.
Piva bećar, nakrivio micu,
Izađi der, mala, na ulicu!
mišaja Drvena poluga kojom se miješala pura, dugačka oko pola metra.
mlaćanica Bijela tekućina koja se dobije kao usputni proizvod pri rađenju maslaca u stapu, tj. pri metenju kiseline. Nakon metenja na njoj ispliva maslac te se kaškom kupi, a ~ se pije, redovito ohlađena; ljeti predstavlja jako ugodno osvježenje. V. stap.
mlun v. mun.
moštuluk v. muštuluk.
mošur 1. Metalna pravokutna posuda kosih stranica, duga od 40 do 60 cm i široka od 30 do 40 cm, koja služi za prijenos i/ili utovar i/ili istovar rasutih tereta, kao zemlja, pijesak i sl. 2. Pren. "Ko bi njizi naranio, mogu poist svaki po ~ spize!?"
mrčiti Nešto zacrniti, zamazati, zašporkati. Npr. kad se u zadaći bespotrebno zacrni papir, kaže se: "Šta si tako zamrčio...".
mukte 1. Besplatno; badava, džaba. 2. Uzaludno, beskorisno, npr. "~ ti to meni pričaš!"
muštuluk 1. Nagrada glasniku za dobru vijest. Prema tom značenju razvilo se i metonimijsko: dobra ili radosna vijest. Tako, npr., onaj tko nosi dobru vijest zna reći: Evo, donosin ti muštuluk! 2. Iznenađujuća nagrada za neko dobro učinjeno djelo, npr. za pronalazak nečeg izgubljenog: npr. "Evo ti za ~".
naiskoli Pogotovo, osobito, posebice, naročito, još više.
Pr. 1. Ma dobra ti je u njega zemlja, naiskoli gorika u planini šta ima. 2. Sve su ti to viđeni rerači, naiskoli Draško Jopin.
najiskoli v. naiskoli.
najskoli v. naiskoli.
naobaška v. obaško.
naobaško v. obaško.
napobaška v. obaško.
napobaško v. obaško.
naprstak Metalna kapica odnosno navlaka koja se stavlja na vrh prsta za vrijeme vezla, šivanja i ostalih sličnih radova.
naćve Od jednog komada izdubljena drvena posuda prvenstveno za miješanje kruha, ali i za neke druge poslove ovisno o potrebi (npr. nadijevanje divenica).
obaško Posebno, odvojeno, pojedinačno, samo za sebe. Pr. a) "Ko će sve kumpire oprat obaško?"; b) izrjeka "Daska je daska, ma lopar je obaško." (jer je lopar od jednog komada drveta, pa se razlikuje od ostalih dasaka)
obojak Uložak od sukna koji se stavlja u opanak ispod stopala.
Pr.: a) "Kom opanci, kom obojci" - v. opanak; b) "Ko poslidnji ustaje, obojaka nestaje!" - kad se kreće raditi, onomu tko ustane zadnji od stola drugi će pokupiti sve obojke za opanke; c) "Nisi ti meni ni ~.", "Nisi ti meni ni obojka vridan." - "Nisi mi ni do koljena.", "Puno sam bolji od tebe." (u nečemu); d) "Izgulio bi ti i ~ ispod pete." - "Izvući će od tebe svu, pa i najmanju korist koju može."
odalica Drvena naprava koja je koristila kao današnja hodalica za djecu koja su učila hodati. Duga je oko metar i pol i sastoji se od kućišta s kliznom stijenkom i rupom u koju se stavlja dijete, koja je obamotana mekanom tkaninom.
odrišenje 1. Oprost grijeha od svećenika, davanje otpusta. 2. Molitva koju svećenik moli na kraju ispovijedi dok ispovjedalac moli skrušenje. Za teže grijehe, kao umicanje, nije svatko mogao dati odrišenje, nego je postojao svećenik zadužen samo za to u određenom kraju.
odrišiti 1. Odvezati, razvezati (čvor, cipele...). 2. (koga, što) Dati oprost (o svećeniku), otpustiti grijehe. Pr. "Ne bi ti njega ni papa odrišio."
očenaši 1. Brojanica za krunicu, pomagalo za molitvu krunice, krunica, niz od 59 zrnaca ulančanih ili nanizanih na konac na sljedeći način: na zatvorenom dijelu nalazi se pet desetica odijeljenih s po jednim zrncem; na spojištu se nalazi pločica ili čvor čiji je treći kraj slobodan; na njemu je niz od jednog, pa tri, te opet jednog zrna, a na kraju se nalazi križ. 2. Molitva krunice.
ognjište 1. Mjesto u kući na kojem se loži i održava otvorena vatra. 2. Pren. rodna kuća, dom, domovina. 3. Ugasiti ~ Uništiti, zatrti, zaustaviti rod, nemati potomstva (s pretpostavkom da je subjekt zadji potomak svoje loze).
oje Dio na postavu za oranje koji je vezao plug i dva lanca s jarma, sa svake strane životinje (redovito vola). Dakle, na krajevima je imala po jedan belendžuk za koji bi se zakačili lanci, i na suprotnoj strani na sredini jedan, na koji bi se zakačio plug. Budući da stoji odmah iz životinje, kad netko npr. pretjera (prikardaši) u poslu na koji nije naučio, pa mi dođe zlo, podrugljivo se kaže: "Nije krava naučila orat pa posrala oje."
oklagija 1. Drveni valjak za valjanje tijesta za kolače i/ili pite. 2. pren. Dobiti ~om Biti kažnjen za neposlušnost supruzi.
opanci Kožnata obuća čiju potplatu opančar izrađuje od goveđe kože, dok je gornji, ukrasno ispleteni dio, izrađen od ovčije kože i završava se dvjema kožnim vezicama. Pren. u izreci: "Kom opanci, kom obojci" - što tko dobije, kako kome ispadne (na kraju sukoba, tučnjave, sučeljavanja, bitke i sl.).
opančar Obrtnik ili zanatlija koji izrađuje opanke, što v.
oprljati Istovjetno saprljati, što v.
ozdal Odozdo, s donje strane.
ožeg Metalno oruđe koje se koristi kod komina ili ognja kako bi se rukovalo žerom, vatrom i ugrijanim predmetima (pekom, komaštrama i sl.), dugo od 1 do 1,5 m, s ukrašenim drškom i šiljatom trokutastom lopaticom.
ozgar Odozgo, odozgor, s gornje strane.
oćale Naočale.
panta Dio konstrukcije krova, daska koja povezuje nasuprotne merteke pri vrhu krova, gdje se spajaju, a malo (0.5 m do 1 m) ispod slimena. Ispod njih su u sličnoj ulozi grede, koje spajaju nasuprotne merteke u dnu, tj. u vijencu. Očito služe za čvrstoću konstrukcije. Pr. izreka: "Pusti pivca na grede, on 'oće na pante." (Pijetao uvijek teži uzvišenijem položaju.)
parjati (se) Ostaviti, pustiti, napustiti, ostaviti na miru. Npr. "Parjaj me se!" - "Ostavi me na miru!"; "Nije se parja vatre dok ga nije opeklo."
pašabrod Cjedilo.
patisati Popustiti, kalati, oslabiti.
Pr. "Ne patisaje..."
paver Pamučna vrpca koja gori izvlačeći pertolej u svijeći petrolejci.
pazar 1. Sajam, javna kupoprodaja stoke, poljoprivrednih proizvoda, alata, kućnih potrepština i sl., koja se održavala u točno određen dan u pojedinom gradu - središtu određenog kraja. 2. Mjesto na kojem se odvija prethodno. 3. ~iti a) aktivno sudjelovati u prethodnim radnjama, kupovati ili prodavati robu na ~u. b) pren. riskirati, ulagati s velikom mjerom rizičnosti. 4. ~ni dan Dan koji je u nekom kraju stjecajem sociopovijesnih okolnosti uvriježen za održavanje ~a.
Pr. "Subotom se na ~ iđe!" - treba djelovati pravovremeno.
peka Glinena ili metalna naprava u boliku kugline kape promjera oko 60 cm i visine oko 20 cm, koja se koristi za pečenje (najčešće kruha) na kominu. Po sredini svoje plohe ima obrub koji sprječava klizanje vrelog pepela i žara iz površinu, a na vrhu hvatište ne koje se kače komaštre. Osobito je poznato po pekama selo Potravlje; v. bakra.
pendžer 1. Prozor. 2. pren. Doći pod ~ a) Doći na ljubavni sastanak ili ašikovanje. b) Doći prisluškivati nečiji razgovor.
pišman Odustajanje od namjere, povlačenje, odustajanje od odluke. v. popišmaniti se.
pišmaniti (se) Nesvršeno od popišmaniti se, što v. Odustajati od namjere, mijenjati odluku, kršiti riječ i sl. Pr. Ajde bona, šta se odma pišmaniš, radi dvi riči!?
pićerin v. bićerin.
ploče Srebrne ili metalne ploče kvadratičnih i/ili trokutastih oblika koje se prišivaju na gornji dio jačerme, oko vrata, dimenzija od oko 5 cm; složene su najčešće u dva reda, gdje su u donjem redu kvadratčne, a u u gornjem trokutaste ~. Na sredini redovito imaju dodatni zlatni ukras veličine dugmeta.
póla 1. Polutka, polovina nečega što je bilo ili jest jedinstveno. Npr. "jareća póla" - polovina jareta i sl. Kada se kaže sámo, tj. poimenčeno, tada znači: a) pola krumpira, redovito pečenog; v. 2. b) Pola nečega što se vidi prilikom ogovra o tome, npr ako je na stolu raspolovljena lubenica, može se reći: "Dodaj der mi tu pólu". 2. (pluralia tantum) póle - po pola prerezani, zasoljeni te potom spojeni (čačkalicom ili kakvim drvetom tako da je između njih umetnut komad pancete) i pečeni neoguljeni krumpiri.
polučak Dubljena drvena posuda od jednoga komada koja je služila kao mjera za žito u zrnu. Drži otprilike pola varćaka, dakle oko 5 kg. Negdje se dubi od jednog komada drveta, a negdje se samo valjkasta stijenka izdubi i obavije obručom kako ne bi pukla, a dno se prišije brokvicama.
popišmaniti se 1. Povući se pod nekom silom, povući svoju odluku, odustati od namjere. Pr. Je se on tio š njimen tuć', ma kad je vidio kolki je, brzon se popišmanio. 2. Prekršiti svoju riječ ili obećanje, ne biti vjeran. Pr. Odnikidan mi je obeća potpisat šta ga sljeduje, a evo sad se ništa popišmanio.
posve 1. Mnogo, puno (pojačaje riječ uz koju stoji, a koja označava nešto nemjerljivo ili naoko neodredljivo). Npr. "Ova žica je posve žilava." 2. Potpuno, sasvim, do kraja. Npr. "Uh, posve san se smočio."
potakljati Poduprijeti takljom, zabosti taklje u zemlju pored biljaka koje treba pridržavati.
pouka 1. Vjeronauk općenito, ali isključivo onaj koji se održavao u crkvi i kojeg je držao svećenik, npr. "Ajde, mila moja, na pouku!" 2. Savjetovanje sa svećenikom prije braka ili krizme, predbračni vjeronauk, vjeronauk prije krizme, npr. "Šta to govoriš, ka' da nisi bila na pouci!"
povoj 1. Meko i nježno platno u koje se omotava novorođenče. Npr. izrjeka "Od povoja do pokrova" - od rođenja do smrti. 2. Platneni zavoj za rane ili ozlijeđene dijelove tijela.
prakljača Drvena naprava kojom se lupalo rublje (osobito veći komadi kao deke, klašnje, sukanci i sl.) koje se na ruke pralo na bunaru ili na potoku/rijeci kako bi se ocijedila voda i nečistoća iz njega. Sastoji se od drške na koju se nastavlja zadebljani i teži dio dug oko 20 cm, poprečnog presjeka u obliku trokuta.
praljak 1. Kočić, manji drveni zašiljeni klin, najčešće u obliku slova "L" ili "T", koji služi za pravljenje rupa u zemlji u koje se stavljaju sadnice povrća pri sađenju. 2. Drvce, grančica, suharak, mali suhi komad drveta. Npr. "Vidi ga, osušio se ki praljak." 3. Općenito manji komad uređena i/ili uglađena drveta odnosno štapa za razne namjene (ovisno o namjeni može imati na kraju šiljak oblika "1", "T" i sl.), npr. za pridržavanje i zatezanje smotaka vune pri stupanju; kao ražanj na koji se natiču puževi, žabe, kukuruzi, (u novije vrijeme) kobasice, meso i sl.; za pridržavati kožu pri izradi opanaka; za čapušanje i runidbu kukuruza; za zatezati vreću žita ili brašna...
prančijok prančiok, što v.
prančiok 1. Manje, izdvojeno, često zavučeno mjesto okrenuto prema suncu, dobro osunčan izdvojen vrt pri brdu. Pr. Iđen se malo ogrijat u prančiok, neće li me proć glava. 2. Bilo kakvo, svako dobro osunčano mjesto. Pr. Kad upeče u nom prančioku, niko ne bi priživio!
prangija Vrsta topa, maleni top, često domaće izrade i često samo za pucanj bez hitca; mužar, mačkula.
--------------------------------------------------------------------------------
prdomisliti se Predomisliti se, promijeniti odluku, sud ili mišljenje.
predika 1. Propovijed, homilija, u Katoličkoj crkvi, obredni govor teološko-poučnog obilježja kojeg svećenik drži nakon naviještanja evanđelja. 2. Stroga pouka, lekcija, monološko kritiziranje nekoga. V. predikati.
Pr. a) "Ko je danas drža prediku u crkvi?"; b) "Čut će on d mene prediku kad ga trevin, ja mu kažen!"
predikati 1. Držati prediku, propovijedati, držati homiliju, tumačiti evanđelje u misi (odnosi se samo na svećenika). 2. Strogo poučavati, nekome nešto ozbiljno govoriti kao kritiku, držati lekciju, tupiti nekome.
Pr. a) "Gospe moja, lipo li predika, usta mu se pozlatila!"; b) "Ma šta predikaš više, kad ćeš se ustavit'!?"
pređa Predivo, vuneni konac dobiven od ovčije vune predenjem.
priša Žurba, žurenje, hitnja. Pr. 1. Đava ti prišu odnio, kud letiš? 2. Mlado ti je to za brat. - Nije priša [priše], sazorit će!
Prilog na svu prišu - žurno, hitno, brzo, npr. Daj Bog kišu, na svu prišu! - kaže se kad pričvrči od vrućine.
prišiti Žuriti, hitati, brzati, brzo raditi. Pr. izrjeka Ko priši, vrat lomi.
privislo Metalna ručka na siću za crpanje vode.
prljati Peći ili pržiti što na žeri, najčešće se kaže za kukuruz, krumpire, u novije vrijeme kobasice. Pr. "Oćemo večeras kod krava prljat kuruze?"
prodika v. predika.
prodikati v. predikati.
prounda Rupa u zemlji, ponor, provalija bez dna, urušenje u zemlji malog otvora, omanja jama (malog otvora). Pr. Odnikidan san u šparogon naletio na niku proundu, zamal' san upa u nju.
proundati se Prorušiti se, urušiti se, propasti, upasti (o zemlji). v. prounda.
--------------------------------------------------------------------------------
prtiti 1. Tovariti i vezati neki teret na leđa kako bi se ponio. Redovito se misli na žene, a najčešće se kaže za brime da se prti. Pr. izrjeka "Nema za nju straja, još se ona prti." - dobro se drži, još je zdrava. 2. Nositi nekakav teret na leđima. Pr. "Nu šta prti ono brime, sve jon se." 3. Strahotno bježati ili otići od ili ispred nekoga. Pr. "Ako ti ja dan, prtit ćeš uza stranu ki oparen!"
prćija 1. Dota (v.), miraz, imovina koju djevojka pri udaji donosi u brak od roditelja kao svoj doprinos obitelji. 2. Nečije isključivo osobno vlasništvo u odnosu na zajednicu u kojoj živi, nešto vlastito u odnosu na nešto zajedničko. 3. Nešto zajedničko što pojedinac iz zajednice svojata kao svoje ili se prema ostalima ponaša kao da je to isključivo njegovo, npr. izreka "Nije ti to ćaćina prćija, znaš!" - "Nemoj to svojatati jer nije tvoje (nego zajedničko)!".
puca 1. Dugme (na odjeći). 2. Zglobna jabučica u pršutu, uklopni dio zgloba na bedrenoj kosti kojim ona uklapa u zdjeličnu kost svinje. Tu je meso najosjetljivije za pokvariti se, odnosno najopasnije da muva nabaci ili napljuje crve. 3. Dio metalnih ukrasa narodne nošnje, v. kolut, 3.
pura [ púra ] 1. Mljeveno brašno neoljuštena kukuruza za jelo. Pr. a) Iđen u mlinicu po puru šta san odnikidan odnio. b) blagoslov Kupusa do Uskrsa, pure do Jure, Kruva do Duje. (Uskrs - početkom proljeća; sv. Jure - 23. 4.; sv. Duje - 7. 5.).
2. Jelo od mljevena brašna neoljuštena kukuruza, žganci. Kuha se tako da se odjednom ubaci u bakru ili lonac sa zaslanjenom kipućom vodom, te se odmah stvori bota, koja se probije uzduž i pusti da ključa (purnja). Na kraju se odlije nešto purine krvi i onda se izmiješa, te jede najčešće sa žmarama, talogom, kiselim kupusom, kiselinom, mlaćenicom i sl. Uzima se u grumenovima - botama.
Pr. a) rere
Bota pure, bota bakalara:
Naili se ja i moja stara!
I ja san je i brija' i šiša'
Na kominu di se pura miša!
Kad se sitin kupusa i pure,
Sve mi suze niz obraze cure.
Ručku pure, a večeri kaše,
To je 'rana Rvačanke naše!
Suve pure i guzate cure,
Sačuvaj me, Bijakovski Jure!
Sinjanine, purin dušmanine,
Teško puri kad se u te sjuri.
b) Ki pura k ručku! - Izrjeka za isticanje pravog vremena, npr. kad neko stigne točno na vrijeme, kaže se: Nu pravo ki pura k ručku!
radenska Opći naziv za gaziranu mineralnu vodu nastao prema marci iste: "Radenska".
rakan Ručno izrađena čipka.
rampini Oruđe za utovar i/ili prijenos mekih postojanih tereta, npr. gnjoja, slame, sijena, i sl., koje se sastoji od drvenog držala i čeličnog troboda s razmacima među bodežima od 5 cm do 8 cm. Ponekad ga se naziva vile.
rascicvariti Raspuknuti na više komada, rastvoriti (neko tijelo), nepravilno rascijepiti, rascijepiti tako da diijelovi još uvijek ostanu na zajedničkoj osnovi.
Pr. "Eksplozija je ~la cijev."; "Nakon deset minuta vrenja jaje se ~lo."
raščaprkati raščeprkati, što v.
raščeprkati 1. Razbacati kopkanjem, čeprkanjem, često o zemlji i/ili o kokošima, npr. Goni ća ovu kokoš, vas mi je rasad raščeprkala! 2. Napraviti nered, iznerediti (npr. prostoriju), razbacati stvari. Pr. Tri san dana sređiva garažu, kol'ko je raščeprka!
redikul Budala, naj koji svojim ponašanjem, nošenjem ili stavom izaziva porugu, naj koji "nije baš svih svata".
Pr. "Vidi ga, smije se ki redikul."
redovina Godišnja naknada koja se daje župniku po jednoj obitelji. Najčešće se daje pri godišnjem blagoslovu obitelji. Nekada je bila ili u novcu ili u naturi, a danas je prvenstveno u novcu.
rekuperati (se) v. lekuperati (se).
relo v. reloj.
reloj 1. Mali džepni sat koji se nosio u odijelu, u prednjem džepiću na prsima, koji se radio samo za nj. 2. prošireno bilo koji sat.
revati 1. Glasati se (odnosi se isključivo na magarca), njakati, zavijati kako magarac zavija pri glasanju. 2. Plakati (odnosi se na dijete), u podrugljivom kontekstu, bespotrebno roniti suze, npr. "Ajde, šta reveš za svaku glupost!?" 3. Pjevati bez znanja pjesme koju se pjeva odnosno bez sluha, ružn pjevati, zavijati misleći da se pjeva. 4. Pren. a) U izreci "Il' ja govorio il magarac reva'!?" - "Nitko me ne sluša!?", "Svejedno je što ja pričam!?", "Ne obazire se na moje riječi!?"; b) U pogrdnom ušutkivanju nekoga: "Ne revi, magarče, dok ljudi govore!" (druga verzija: "Muči, magarče, dok ljudi govore!").
rikvadar Teler prozora.
ružarij Molitva koja se sastoji od četiriju, a prije od triju skupova otajstava: radosna, žalosna, otajstva svjetla i slavna. Molitva jednog skupa otajstava, krunica, često se prema tome poistovjećuje s ~em.
ržati 1. Glasati se (o konju). 2. Proizvoditi neugodni promukli zvuk, sličan struganju i sl.
Pr. rere:
Cura mala rže na sri polja:
Dođi, dragi, ako te je volja.
Grlo moje rže ki gargaša,
Sinoć mi ga saparila kaša.
samar 1. Drveno sedlo koje stavlja na leđa tovarne životinje, najčešće magarca, podstavljeno vunenom pređom i privezano oko trbuha životinje, na koje se vezao (tovario) teret. Redovito se konstrukcija satojala od dvije usporedne osnove u obliku naopakog slova "U", koje su na razmaku od oko 70 cm povezane sa sedam daščica ("sedam drvaca"): s jednom na sredini i s po tri sa svake strane. 2. Planinski prijevoj, najčešće između dva planinska vrha; tako je poznat npr. Samar na Svilaji.
šantaralo Zasun na drvenim vratima kod kojeg se pritiskom palca s vanjske strane polugom podiže zatvarač s unutarnje strane vrata.
šantarelo v. šantaralo.
saprljati 1. (prijelazno) Kratko izložiti kož plamenu kako bi se spalile dlake. Npr. "Ja ove godine nisan šuviga prasad, nego san i' saprlja." 2. (povratno) saprljati se - kratkotrajno se opeći (vatrom, vodom, parom, žerom ili bilo čim vrelim), redovito se misli na slabiju jakost opekline. Pr. poslovica "Bolje je i dest puta na vruć kumpir punit, nego se jedanput na nj saprljat."
šašula Drvena lopatica za vađenje i/ili stavljanje brašna.
šeget Pila za drvo, koja se sastojala od velikog lista dugog oko 2 m i širokog do 20 cm, s drvenom ručkom na svakom kraju. Služi za pilanje debala, a koristi se redovito u dvoje.
selen Celer, povrtna zeljasta začinska biljka iz porodice štitarki.
šilježe Janje od godinu dana.
Pr. rera:
Čudila se ovca i šilježe
Kako čoban čobanicu žeže.
šiljica v. šiljegvica.
silo [sílo] 1. Večernje okupljanje ljudi u selu na razgovor, druženje, nekad i zabavu, za prikratiti vrijeme a nekad i uz neku sitnu rađu. Više se iđe na silo jeseni i zimi kad su noći duže, a tada bi bilo praćeno i pjesmom (rerom ili guslama), narodnim igrama i sl. Pr. Jesmo se sinoć napivali na silu kod Ljutoga. 2. o mocima i curama ašikovanje, što v. Pr. a) A lipa momka, Gospe moja! - E, njegovon san babi ja iša na silo! b) rera
Nisan, mala, ja doša na silo:
Svratio san, usput mi je bilo!
Ja na silo, moja cura Kata
Šibicon mi zapričila vrata!
3. pren. Družina momaka koji dolaze na ašikovanje kod cure, a od kojih ju je jedan nakanio ženiti. Ako bi cura bila dobra, znalo se i nekoliko takvih družina zaredati u jednom danu (najčešće subotom, koja je bila glavni dan za silo). Pr. Zadnje subote tri su jon sila dolazila!
4. Okupljanje u nečijoj kući kako bi mu se pomoglo oko nekog posla, najčešće takvog da se radi sjedeći i rukama, npr. pređa (tada se silo posebno zove prelo, što v.), čišćenje graha, poslovi oko vune, čepušanje kuruza i sl. Najčešće se to odnosi na žene.
sinija [ sinija ] Niski tronogi okrugli drveni stol, promjera od 50 cm do 1m, koji stoji na sred kuće, najčešće pokraj ognjišta i služi za blagovanje, a blaguje se sjedeći na tronošcima, kaškama iz velike drvene zdjele na sred sinije. Ne stoji stalno na sred kuće, nego se postavlja o ručku ili večeri.
sić Metalna - limena (danas i plastična) posuda za vodu, vjedro. Redovito se sužava prema dnu. Na bunaru je postojao poseban sić za zaićati vodu koji se odatle nije nosio.
škaca Metalna ambalaža od gulaša, mesnoga doručka, riblje konzerve i sl.
škafet v. škafetin.
škafetin Klizni pretinac u stolu, ladica, kašetin.
--------------------------------------------------------------------------------
škancija Drvena kuhinjska polica na kojoj stoji kuhinjsko posuđe (tanjuri, čaše, bukara i sl.) i ostala kuhinjska pomagala. Može imati samo jednu, ali i više polica, kao i male ladice. Možemo reći da je ~ jedan oblik kredencije, što v.
škanj Manja drvena klupa za sjedenje, koja je najčešće imala neko stalno mjesto, bilo u kući, bilo pod nekim drvetom ispred kuće. Tronožac se ponaked poistovjećuje sa ~em.
skerati Srušiti, grubo skinuti, preuzeti grubim skidanjem, spustiti. Skerati poda se - strpati poda se, skokošiti.
Pr. 1. (kad se dvojica tuku) Nu, skeraj ga poda se, drž... 2. Jesi li skera magarad iz strane? 3. Valjat će skerat kuruz ogozgare s tavana.
skorup 1. Kajmak, masna naslaga koja se skupi na vrhu (domnaćega) mlijeka kad se skuha (svari) i ohladi. Onda se to pokupi i mete se maslo u stapu. 2. Pren. ono što je najvrjednije u određenom skupu nečega.
škrinja 1. Čvrsta kutija, u prvom redu drvena, u kojoj se drže razne stvari (npr. alat, rublje, novac, ...), sanduk. Pr. De donesi čekić, eno ti ga gori u škrinji. 2. Drvena kutija s ključem u kojoj su se držale najvrjednije stvari i luksuzna hrana: zlato, novac, šećer i sl. Pr. Baba, aj daj mi cukarin iz škrinje. 3. moderno Zamrzivač, ledenica, hladnjak za duboko zamrzavanje namirnica. Pr. Ništa brte ne valja ovo meso iz škrinje.
škripac [ škrípac ] 1. Drvo na ognjištu u obliku naopakog slova "L", na kojem su visile komaštre. Okomiti dio bio je učvršćen na vrhu i na dnu uza zid tako da se cijeli škripac mogao vrtiti kako bi se komaštre primakle i odmakle s vatre.
škurija Kočijaški bič za tjeranje konja u zapregu, napravljen od ukrašena (izrezbarena) štapa dugog 1-1.5, na kojeg se nastavlja do 5 mm debela traka od goveđe kože, duga do 2 m, a može biti i sama kožna traka bez štapa. Pr. izrjeka "Na zadnjeme škurija puca."
škurja v. škurija.
slamnica Ležaj napravljen od platna u kojeg se stavljala slama ili lepušina od kukuruza. Platno je imalo rupe sa strane pa bi se ujutro kroz te rupe uvukle ruke i promiješale slamu tako da ležaj bude spreman za iduću noć.
šnajder Krojač, najčešće se misli na školovanog i profesionalnog.
šocija 1. Nestašna radnja, smješnoća, nepodopština, ludosmijasta radnja, zezancija, ruganje, budalaština i sl. Npr. "Ajde, mali, ne izvodi tudan šocije!" 2. Skupina prijatelja sklonih činiti nepodopštine, sumnjivo društvo, društvo sklono činiti štetu.
šolja 1. Šalica za kavu i/ili mlijeko. 2. pren. Gledati u ~u Gatati odnosno proricati sudbinu prema ~i, tj. prema šarama koje oblikuje talog kave (vundeć) kad se ~a okrene i ostavi neko vrijeme.
šotana Podsuknja, široka donja platnena suknja (najčešće od šarena platna) obrubljena vezom koja se nosi ispod kotule ili traveže.
Pr. rere:
Karirana šotana u boji
Velićnko, lipo li ti stoji.
Traveža mi od šotane kraća,
Mila majko, neću za 'rkaća.
Sastala se Lećevica s Mućon
Ja i mala u šotani vrućon.
Oj šotano, šaroviti vraže,
Zorli na te mlađarci se draže.
speza spiza, što v.
spirine Otpadci hrane koji se skupljaju tokom dana u jednu posudu (karlovu, kalaču) i daju domaćim životinjama za hranu.
spiza 1. Kupnja hrane, nabava namirnica. Pr. Di je mate? - Ošla u spizu!
2. pren. Hrana, namirnice. Pr. Jes' kupio spizu? 3. Jelo, poslužena hrana. Pr. Šta je dobra ova spiza, prste lizat'!
--------------------------------------------------------------------------------
sputit Zavezati ili sapeti noge, onemogućiti komu kretanje, sputati.
srma 1. (Povijesno) Tanka srebrna ili (u Cetinskom kraju) zlatna nit kojom se ukrašava odjeća, redovito samo poprsje jačerme. 2. (Prema prethodnom) tanki fini svileni konac boje zlata ili srebra koji se koristi u istu svrhu.
stanje 1. Imanje, posjed, svukupni imetak jedne obitelji (jednoga gazde), posebno se očituje i izriče u zmeljišnu posjedu, stoci i nekretninama. Nekad se pleonastično kaže stanje i imanje (pr. Proda' je stanje i imanje i oša u Tudešku.), a nekad se koristi množina stanja u istom značenju (pr. Fali se kada ima Tripalova stanja!). Pr. a) Ajmo zarana, silno nam je stanje u Markete kosit.
b) rera
Puno braće, siromašno stanje:
To se, majko, namirilo na me!
2. Ukupnost okolnosti ili oblika (o stvarima) u kojima se tko/što nalazi. Pr. Kako ti je čouk? - U tešku ti je stanju, jadna ti san!
stopanjica Domaćica, kućanica, ženska osoba koja je u kući spremala i kuhala dok su ostali išli raditi u polje ili oko kuće.
Pr. napjev:
Ajme ti je kućnoj stopanjici
Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.
stopron 1. Upravo sad, odmah, istog trena, ovaj tren, sada. Pr. Di je Peko? - Doša iz vareša i stopram otra krave u stranu. 2. Istom, pravo, upravo. Pr. Danas mi stopram palo na pamet japiju opravit', a nigdi vidit' Tome japijara. 3. Jedva, tek, još. Pr. Valjalo bi gnjoj istravat'. - Ma pušći da stanen, stopram san doša.
štraca 1. Stara krpa koja služi za brisanje nogu, krpetina. Nekad za tu namjenu služi dotrajala stara odjeća. 2. Iznošena i odbačena, dotrajala stara odjeća, ruta. 2. pren. Beskarakterna, nemoralna osoba, (stoga) odbačena od društva, vucibatina. Pr. "Šta ti istresaš gaće nada mnon, ki da san ti ja štracetina!?"
šudar Rubac, ukrašena četvrtasta tkanina koju žene i bake nose na glavi. U Cetinskom kraju veže se najčešće na dva načina: da se premota po dijagonali i sveže oko cijele glave, prekrivajući lice i vežući se ispod brade, ili da se podveže oko glave i sveže u potiljku.
šudarić Platnena maramica za brisanje nosa, džepni rupčić.
sučija Sušica, tuberkuloza, zarazna bolest koju izaziva Kochova bakterija.
šugaman v. šugoman.
šugoman Ručnik, komad platna ili tkanine za brisanje lica, ruku i tijela.
sukanac Klašnja, biljac, debeli i često grubi pokrivač za postelju napravljen od sukna, tj. satkan od oštre ovčije vune, koji se koristi zimi jer je jako topao. Kad se tek otkaje, dosta je grub, pa se treba nositi stupati u stupe kako bi se izbila vlas, tj. kako bi postao čupaviji i ugodniji. Redovito je satkan u crno-bijelim debelim prugama.
Pr. a) rera:
Znat ćeš, mala, šta je Kamenjanac,
Kad te golu strpa po sukanac.
sukanci Množinski naziv za jedan pokrivač sukanac. Postanak mu je vjerojatno jer se jedan pokrivač - sukanac - sastoji od tri pole.
sukanjac v. sukanac.
šukare Kolica, kariola, što v.
sukno Tvrda debela tkanina od domaćeg konca od obrađene ovčije vune, koja se koristi za daljnju izradu odjevnh predmeta.
Pr. "Imati u ruci i nož'ce i sukno" - "Držati sve konce u svojim rukama", "Imati vlast odlučivati i upravljati prema svojoj volji".
sular solar, što v.
sumpreš Glačalo za robu, peglo.
sumprešati Glačati robu, peglati.
šura Šurjak, ženin brat.
Pr. rera (ženska, pjeva je cura iz Potravlja ili mjesta koje se spominje):
Da san momak i da volin cura,
Iz Potravlja bio bi mi šura!
suritka Prozirno-zelena tekućina koja ostane kad se sir napravi.
šušte 1. Čelične opruge koje se ugrađuju u podlogu za ležanje između dva debela sloja tkanine. 2. Vrsta ležaja s čeličnim oprugama, podloga za ležanje koja ima ugrađene čelične opruge.
šuština Vrsta kopče za odjeću, koja se sastoji od dva dijela takva da jedan ulazi u drugi, učvrsnica.
suvez 1. Poseban oblik poljoprivrednog savezništva, najčešće među suseljanima koji nisu imali dovoljno teške stoke za obrađivanje zemlje, koji se sastojao u uzajamnoj i obaveznoj pomoći drugome savezniku u vrijeme poljoprivrednih radova, prvenstveno s konjima ili volovima. 2. Pren. biti s nekim u ~ Podržavati nekoga u mišljenju ili zalaganju pri nekoj važnoj odluci. Ponekad je označavalo istinsko, duboko i staro prijateljstvo. 3. Starohrvatska riječ za savez u općem značenju.
svitovati 1. Savjetovati, davati savjete, preporučivati. Pr. Ajde Iko, svituj dicu prije nega u svit pođu. 2. Povratno savjetovati se, tražiti savjet, dogovarati se u cilju zajedničkog dobra. Pr. Iša san se ja svitovat kod advokata, pa je on mene uputio.
sćemeriti 1. Nadsvoditi što uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova, luka ili svoda. 2. (posebno) a) Nadsvoditi bunar uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova bunara; b) Nadsvoditi i nadzidati rupu za paljenje klačine.
teća Metalna posuda za kuhanje jela, plića (od lonca) i šira.
taklja Tanka drvena motka duljine oko 1,5 m, koja služi za pridržavanje i/ili podupiranje loze i/ili povrtnih biljaka (osobito penjačica), npr. rajčica, graha i sl.
tapun Drveni čep za drvenu bačvu od vina ili rakije. Koristi se tako da se na nj namota komad (traka) od platna i onda nabije čekićem.
Pr. rera
Više mogu popit rodijaci,
Nega bačva na tapun izbaci!
tarabas Autobus.
teler Okvir prozora.
terina Vrsta teće, najčešće emajlirana ili kromirana, uska dna, a prema vrhu se širi.
terluci Pletene čarape koje dosežu samo do gležnja i nose se isključivo preko bičava, a ispod opanaka (ili same po kući), pa su stoga s gornje strane i ukrašene vezom od crvenog ili zelenog konca.
terluke v. terluci.
teća 1. (t eća) Metalna posuda za kuhanje jela, plića (od lonca) i šira. 2. (teća) Mala t eća , često se u njoj drobi kruv. Pr. "Aj, majko, udrobi mu kruva u nu moju t eću."
tica 1. Ptica.
Pr. rere
Čudila se i u gori tica
Kako Boban kaje Vrancetića.
Kad u zoru zapivaju tice,
Lipo ti je, Marijo Divice!
timariti 1. Uzdržavati (redovito) i čistiti konje, a ponekad se misli na njegovanje konja; brinuti se o konjima. 2. Poopćeno se odnosi na stoku bilo koje vrste. 3. Pren. brinuti se o kakvom čovjeku, npr. "Ajde dobro, nisan ga mukte timario."
timun 1. Ruda, debelo drvo koje izlazi iz osnove kara i pomoću kojeg konji okreću prva kola kara. Dolazi između konja (ako je jedan, onda njemu sa strane) do njihove glave. 2. Okretač, volan, kormilo općenito.
toka Srebrni kuglasti ukras prišiven na rub jačerme preko prsa u nizu od desetak komada; siromašniji bi imali red toka samo s jedne strane (jer drugu ionako prekriva kumparan), a bogatiji bi prišili i na obje strane jačerme. To je ujedno i najskuplji metalni ukras na nošnji.
tralje 1. (sjeverni dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena kolica za prijevoz tereta s jednim kolom naprijed po srijedi i s dvije ručke za guranje. 2. (južniji dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena naprava za prnenos tereta na manje udaljenosti. Sastoji se od dva debela držala među kojima je pravokutna kutija, a nosi se udvoje, jedan otraga a drugi sprijeda tako da uhvate ručke postrance. Mogu biti i ispletene od vrbova ili kojeg drugog pruća. Nekada se s njima poistovjećuju i civare, što v.
trapula 1. Klopka, zamka, naprava za neočekivano uhvatiti nekoga ili nešto (neku životinju). 2. Mišolovka.
Pr. Namjestiti (nekomu ili nečemu) ~u - postaviti zamku. ž
--------------------------------------------------------------------------------
travarina Porez koji se plaćao po grlu za ispašu ovaca na državnom zamljištu. Pr. izrjeka "Travarina skuplja od janjeta!" - Ne isplati se, to što radim u bescijenju je.
traveša Ženski odjevni predmet koji se nosi s prednje strane preko sve ostale odjeće, najčešće sa svrhom zaštite od prljanja. Izgleda kao donji dio pregače, koji se kurdelicon sveže oko pasa, duljine do ispod koljena; s prednje strane ima veliki džep koji se koristi za razne praktične namjene: ukoliko se ide u zelje, za nož, ukoliko se ide na pazar, za novčanik, ukoliko se ide za ovcama, za dio marende, itd. Ako je načinjena od kupljenog platna, najčešće je imala modre, bijele ili sive cvjetiće. ~ je često bila slikovit predmet ženskih rera:
Ja ti, majko, uzbrdo ne mogu,
Traveša mi naresla na drobu.
treviti 1. Pogoditi, udariti. Pr. I njega je nikidan pošteno trevilo! 2. Sresti, naići na nekoga, naletiti na nekoga. Pr. Trevio san ti jutros kuma u gradu. 3. neprijelazno (treviti se) Dogoditi se, zbiti se. Pr. kad netko krivicu želi baciti na slučajnost kako bi se izvukao, pa kaže da mu se trevilo, kaže se podrugljivo: Trevilo se i curi dite!
trećak Ovan ili jarac od tri godine. Tko bi imao tridesetak ovaca, popu bi davao ovna trećaka.
trkmar Naprava za vađenje sića koji je upao u čatrnju ili bunar. Najčešće je izrađen od žice u obliku trostranog sidra.
tronožac Naprava za sjedenje, s polukružnom ili (rjeđe) trokutastom gornjom daskom i tri noge, nisko sjedalo, bez naslonjača. Najčešće se na njemu sjedilo za kominom i/ili za sinijom, a znalo se ponijeti i za ovcama. Iznimno, tronožac od gazde kuće (redovito djeda) imaše mali naslonjač, od tri oslonca i polukružne motke, ili od komada izrađena drveta zabodena u stražnji dio tronošca.
turina Kurelja, Ovo je jedna od najzanimljivijih riječi po broju sionima: gotovo svako selo u Cetinskoj krajini ima svoj naziv!
turta Bijeli pšenični kupovni kruh u štruci. Kad bi se išlo na pazar i prodalo nešto vrijednije, obično bi se kupilo turte djeci kojima je to predstavljalo poslasticu. Pr. "Zemanom bi mater donosila turte iz Sinja i mi smo to čekali ko ozeba Sunce."
turtati 1. Jesti turtu (što v.), koja je bila poslastica. 2. Općenito gladno i željno jesti nešto čega dugo nije bilo ili što je općenito rijetko (kao što je turta u staro vrijeme bila). Pr. "Nu šta turta, ki da od četrest prve nije ništa izijo.
tute Tu. Prošireni oblici: tuteka odnosno tutekare (prisitni u sjevernijim naseljima Cetinske krajine).
tuteka Prošireni oblik, v. tute.
tutekare Prošireni oblik, v. tute.
tvorilo Naprava za kalupljenje pri izradi sira.
ukolinčiti Zavezati domaćoj životinji, najčešće kravi ili konju, glavu za nogu ispod koljena kako bi je se priječilo da ode, najčešće s paše. Bliskoznačnica je sputiti, što v.
ular Pleteni predmet koji se stavlja kravi oko glave kad se vodi na ispašu (kad se krava ne čuva, nego veže), napravljen tako da obujmi usta i vrat.
uspredikati (se) Neprestano govoriti, brzo govoriti, uzbrojiti se, zujiti, naviti se, uživiti se u pripovijedanje. V. predikati.
Pr. "Ma nu šta se uspredika, ki Grabska mlinica!
uzorčes 1. Kud li, što li; prilog koji označava negodovanje nad vlastitim postupkom ili riječi i/ili kajanje zbog istog, najčešće neposredno nakon djela ili riječi.
Pr. "Maloprije san ti bila u Mate,... a šta me izvika, jadna li san. Uzoršes ga išla vidit!"; "Ma eno sad me ne uvatio i ne prolazi me se, uzorčes mu reče!" Ovaj prilog danas će se češće čuti u sjevernijem djelu Cetinske krajine, od Suhača, Karakašice, Čitluka i Bajagića prema Vrlici i Ježeviću.
vajercak Upaljač za cigarete.
vamo Ovdje; u smjeru govornika koji izgovara.
vamoka Produljeni oblik od vamo, Ovaj oblik prisutniji je u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Cetinske krajine, slično kao i "tuteka".
varenika 1. Domaće (tek) skuhano (svareno) mlijeko najčešće od krave, ali i od ovce ili koze. 2. Pren. doć' će on meni na ~u Bilo kada nadoknadit ću štetu koju mi je nanio.
varicak v. vajercak.
variti 1. Kuhati. 2. Probavljati u želucu, npr. "Ništa kripnije od pure, cili dan je ne moš provarit'!"
varićak v. varćak.
varnjača Oveća drvena kašika za miješanje pri kuhanju.
varćak Dubljena drvena posuda od jednoga komada koja je služila kao mjera za žito u zrnu. Drži od 8 do 10 kg žita, iako najčešće oko 10. U stara se vremena davalo redovine varićak žita po krizmanoj osobi u obitelji. Nekoć se vjerovalo da se pomoću varćaka može otkriti ako je netko mora: onaj u koga se sumnjalo trebao je dragovoljno sjesti na varćak i to je značilo da nema nadnaravnih moći. Ako bi odbio sjesti, to je značilo da je mora.
vas 1. Sav, cio, cijeli, čitav, potpun; npr. "Vas grad je doša na pijacu." 2. Puno, u velikoj mjeri, uvelike; npr. "Uh, šta je vruće, vas san se upotio."
velcada Ukrasni sjajni prekrivač za krevet kojeg su donosili iz Njemačke.
verzaš v. verzot.
verzet v. verzot.
verzot Vrsta zeljastog povrća iz porodice krstašica, kupus namreškanog lista, tamnijeg od lista glavaša, kelj.
Pr. popjevka rugalica:
Slava tebi kupusu glavašu,
A verzašu, govno ti od zeca,
Baš od zeca koji se prndeca.
vicija 1. Hirovitost, šaljivost, sklonost pretvaranju ozbiljne stvari u smiješnu. Npr. "Dat ću ti ja tvoju viciju!
vicijuzast Hirovit, šaljiv, sklon pretvaranju ozbiljne stvari u smiješnu, sklon vicijama, koji umije izvicijati.
vijola v. viola.
vinta 1. Sitna prijevara, zavaravanje, pretvranje, trik, najčešće u nekoj igri. 2. Izvezeno usko platno koje se stavljalo na prekrivač u nedostatku izvezenog lancuna da izgleda kao da je lancun privraćen.
vinć Ručna dizalica - kolotura, naprava pomoću koje se podizao teret, npr. kukuruz na šufit (kad bi se trebao sušiti). Moderna zamjena mu je paranak.
viola Vrsta ručne bušilice za drvo. Po sredini ima izbočeni dio koji se drži u ruci i njime se vrti središnji dio, koji u dnu ima glavu sa svrdlom, a na vrhuokruglu stopu koja se upre u tijelo da bi se dobio pritisak.
vitrina Ostakljeni kuhinjski ormar u kojem se predmeti drže bilo radi dostupnosti, bilo radi ukrasa, poseban oblik kredencije.
vorketa Metalna ukosnica kojom bi žene i/ili bake učvrščivale pletenice na glavi.
vučija Drvena duguljasta plosnata posuda za donositi vodu s bunara ili izvora. Izrađivala se najčešće od jalovine kako bi bila lakša za nositi, ima dva dna oblika elipse, jedno manje, jedno veće, tako da se od dna sužava prema vrhu. Redovito bi je žena prtila na leđa ili bi se u paru uprtile na magare.
Pr. a) rere:
Curo moja, crkla od sučije
Kad ne moreš nositi vučije.
Moj dragane, zeleni' očiju
Prodat ću te pa kupit vučiju.
b) zagonetka: Na vodu jalovo, a s vode stejano. (vučija).
vundeć Talog (debljine od 0,5 do 1 cm) od zrnaca kave koji se skupi na dnu šalice, a posebno se vidi kad se kava popije. Nerijetko se znade gatati iz ~a, gdje se naučenim znanjem čitanja taloga u obrisu koji ostavi ~ prepoznaju različiti znakovi, te ih se odmah i tumači u odnosu na sudbinu.
zabalučiti Opiti, omamiti. Pr. "Nu šta kriveta ki da je zabalučen." v. baluk.
zabataliti v. bataliti.
zaimača kaciola,
zaindačiti se Zainatiti se.
zajno Zajedno, skupa, u društvu.Komentari: Podrijetlo: kraćenjem od "zajedno".
žara 1. Ćup, omanja zemljana posuda, najviše se koristi za držanje masla, masti, začina i sl.
Pr.
Ajme ti je kućnoj stopanjici
Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.
2. Glasačka kutija s otvorom na gornjoj strani, za ubacivanje glasova.
žarica 1. Mala žara, što v. 2. Otvrđeni naziv za žaru (bez značenja umanjenice).
zaćemeriti Isto što i sćemeriti, što v.
zbabna Trudna, noseća (žena).
Pr. a) rera:
Četri zbabne potvorile na me:
Ako jesan, ne znalo se za me!
b) izreka: On bi ti i zbabnoj ženi dite ugradio.
zeman 1. Vremensko razdoblje sa svojim obilježjima, epoha, vijek, vrijeme, doba. Pr. "U turske zemane više krvi nega vode biše." 2. Davno doba, staro vrijeme. Pr. a) "E moj sinko, to su ti bili zemani (pure i motike)" - to su bila dobra stara vremena. b) pril. zemanon s istim značenjem, npr. "Ko je zemanon da čovika poštetna?" ili "Zemanon kad bi mate išla u vareš, donosila bi turte...". 3. Rok, pravo vrijeme, pogođen trenutak, vakat. Pr. a) (o životinji, npr. kravi) "Jel' jon doša zeman" - Je li joj došlo vrijeme teljenja i sl.
b) rera:
Ko me kudi i nalazi mane?
Ja ću njemu vratit po zemane!
zemanon U staro doba, u stara dobra vremena i sl. V. zeman.
žera Žar, izgorjeli pregrijani komadi drveta koji se koriste samo za toplinu i održavanje ognja.
zidnjak Ukrasna krpa na zidu, s izvezenom kratkom stihovanom i ukrašenom porukom, redovito povezanom s kuhinjom i kuhanjem, kao i s obiteljskom tematikom (brak, djeca, ljubav, mladost, starost,...), npr. "Tko na jelo dugo čeka izgubit će pola teka", "Dobro došli mili gosti u Hrvata se ne posti" i sl. Redovito su slova plava ili crvena (u novije vrijeme raznih boja), a gotovo svaka prostorija u kući (soba, kuhinja, ...) imala je zidnjak kao ukras, a smještaj je određivao i tematiku napisa. Ipak, najzastupljeniji je u kuhinji.